![\"\"](\"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/293019488_629167462099144_5303141088735690390_n-300x200.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Autorica knjigu darovala rodnom mjestu za 778. ro\u0111endan, a posvetila je svim Kiselja\u010danima koji uvijek znaju gdje je dom<\/strong><\/p>\n Jo\u0161 jedan kulturni doga\u0111aj na kojemu se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e uprili\u010den je sino\u0107 u izlo\u017ebenom paviljonu Srednje \u0161kole \u201eIvan Goran Kova\u010di\u0107\u201c u Kiseljaku. U pitanju je promocija knjige \u201eKiseljak kroz povijest (1878. \u2013 1941. )\u201c, autorice Sandre Bileti\u0107<\/strong>, Kiselja\u010danke koja je od 2004. godine zaposlena u Arhivu BiH.<\/p>\n Autorica je godinama vrijedno prikupljala arhivsku gra\u0111u o rodnom Kiseljaku, objedinila je u knjigu te je uz potporu Op\u0107ine Kiseljak kao nakladnika te Arhiva BiH kao sunakladnika darovala rodnom gradu za njegov 778. Ro\u0111endan, koji se slavi 20. srpnja u spomen na prvi sa\u010duvan pisani trag o Rotilju, naseljenom mjestu u Kiseljaku koji datira iz 1244. godine, a kojim Sadra Bileti\u0107 zapo\u010dinje svoju knjigu o dijelu povijesti Kiseljaka, od kraja 19. do sredine 20. stolje\u0107a.<\/p>\n Okupljenima na predstavljanju ove prije svega za Kiseljak iznimno vrijedne publikacije obratila se i ravnateljica Arhiva BiH Danijela Mrda<\/strong>. Naglasila je kako su arhivi \u010duvari istine jer uz pomo\u0107 dokumenata koje \u010duvaju od zaborava mogu na precizan i istinit na\u010din do\u010darati vrijeme i okolnosti u kojima se nekad \u017eivjelo. \u201eKnjiga Sandre Bileti\u0107 knjiga je o malim ljudima koji su ostavili traga u ovom mjestu.<\/p>\n Nismo mi u Kiseljaku imali neke velike ljude poput Napoleona, ali jesmo male i vrijedne ljude poput An\u0111e Petrovi\u0107 koja je ukusnom ve\u010derom, \u010duvenom kiselja\u010dkom poga\u010dom i pitom od kajmaka u hotelu Petrovi\u0107 do\u010dekala regenta Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a te zamalo od uzbu\u0111enja pala u nesvijest. O ljudima put An\u0111e autorica pi\u0161e na jedan uistinu zanimljiv na\u010din te je knjiga iako je povijesna, \u010ditljiva poput najzanimljivijeg kni\u017eevnog \u0161tiva\u201c, kazala je dr. sc. Perina Mei\u0107,<\/strong> profesorica na katedri za teoriju i noviju hrvatsku knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru jedna od promotorica knjige.<\/p>\n O knjizi \u201eKiseljak kroz povijest (1878.-1941.)\u201c govorio je i fra Janko Ljubos<\/strong>, kustos muzeja Franjeva\u010dkog samostana u Fojnici koji je istaknuo autori\u010din doprinos i sre\u0111ivanju arhivske gra\u0111e Samostana u Fojnici. O knjizi je govorio i Sini\u0161a Domazet<\/strong>, arhivski savjetnik u Arhivu BiH, koji je kao i ostali promotori naglasio vrijednost same autorice koja je godinama neumorno prikupljala dokumentaciju o svome rodnom mjestu. \u201eUz sav posao kojeg ima u Arhivu BiH, a nas i nema ba\u0161 previ\u0161e zaposlenih, a stranaka je puno, Sandra bi svakoga dana tragala za novim dokumentima o njezinom Kiseljaku, dokumentima koji su ve\u0107inom pisani na njema\u010dkom, \u010desto su ne\u010ditki ili jednostavno pisani jednim arhai\u010dnim jezikom.<\/p>\n Bila je neumorna u tom svome istra\u017eivanju i plod tog istra\u017eivanja je ova iznimno vrijedna knjiga koju imamo \u010dast predstaviti. Kiseljak je sretan \u0161to ima Sandru\u201c, naglasio je autori\u010din kolega Sini\u0161a Domazet. Da je u pitanju iznimno vrijedna publikacija potvrdio je i dr. sc. \u0160imun Novakovi\u0107, zamjenik ravnatelja Arhiva BiH i profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u Mostaru. \u201eIznimno me raduje ovoliki odaziv na promociju knjige koja je vrijedno \u0161tivo na koje i puno ve\u0107e sredine od Kiseljaka mogu biti ponosne\u201c, naglasio je dr. sc. \u0160imun Novakovi\u0107<\/strong> koji podrijetlom iz Rame, mjesta bogate povijesti i tradicije.<\/p>\n A dio povijesti Kiseljaka o kojem se znalo vrlo malo, Sandra Bileti\u0107 obradila je uz detaljan opis promjena u svim sferama dru\u0161tvenog \u017eivota koje su nastupile dolaskom Austro- Ugarske Monarhije 1878. godine. U knjizi je uz ostalo, opisan razvoj i rad lokalne uprave, uvo\u0111enje katastra i uspostava gruntovnice, opisana je izgradnja raznih civilnih i vjerskih objekata, uklju\u010duju\u0107i i \u0161kolu, opisane su zdravstvene prilike, osnivanje banjskog lje\u010dili\u0161ta i izgradnja turisti\u010dkih kapaciteta po kojima je Kiseljak bio prepoznatljiv, uz pri\u010de o mineralnoj vodi, onima koji su je punili, pili te od njege imali razne<\/p>\n benifite, od pobolj\u0161anja zdravlja do ja\u010danja potencije. Knjiga sadr\u017ei i pregled \u010detiti popisa stanovni\u0161tva u Kiseljaku u doba Austro- Ugarske. Oboga\u0107ena je brojnim skeniranim izvornim dokumentima, kao i fotografijama, \u0161to je \u010dini i vizualno dopadljivom ali i znatno oboga\u0107uje dokumentarnu vrijednost knjige. \u201eNa knjizi sam radila godinama skupljaju\u0107i prije svega dostupnu arhivsku gra\u0111u kojom osvjetljavam jedan dio povijesti Kiseljaka o kojemu se vrlo malo ili nije znalo skoro ni\u0161ta\u201c, kazala je uz ostalo autorica zahvalivi\u0161i se svima koji su joj pomogli da publikacija ugleda svjetlo dana.<\/p>\n Knjigu je ina\u010de uredio Goran Milanovi\u0107, dok je za njezin lijep izgled najzaslu\u017eniji fra Tomislav Brkovi\u0107. Uvodne napomene, pogovor i recenziju potpisuju tri Kiselja\u010danke, prof. Marijeta Bartula, dr. sc. Perina Mei\u0107 i Ana Popovi\u0107. U glazbenom dijelu programa nastupile su Davorka Kordi\u0107 Dujmu\u0161i\u0107 na glasoviru i Jovana Jevti\u0107 na oboi.<\/p>\n Autorica knjigu darovala rodnom mjestu za 778. ro\u0111endan, a posvetila je svim Kiselja\u010danima koji uvijek znaju gdje je dom Jo\u0161 jedan kulturni doga\u0111aj na kojemu se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e uprili\u010den je sino\u0107 u izlo\u017ebenom paviljonu Srednje \u0161kole \u201eIvan Goran Kova\u010di\u0107\u201c u Kiseljaku. U pitanju je promocija knjige \u201eKiseljak kroz povijest (1878. \u2013 1941. )\u201c, autorice […]<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-7041","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7041"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7041\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/292912882_1375471929612294_5786391109784492360_n-300x200.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/292585760_5441329942598591_3867696781891031708_n-300x200.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.opcina-kiseljak.org\/web\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/292604900_1324017434798743_6198199399442538402_n-300x200.jpg\")
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"