“Zaštita djece i mladih u digitalnom svijetu”

Svako osmo dijete uzrasta od 12 do 15 godina u BiH je ponudilo svoje osobne podatke na društvenim mrežama.
Ovo je samo jedan od podataka izrečenih na stručnom predavanju na temu “Zaštita djece i mladih u digitalnom svijetu” koje je Općina Kiseljak na ideju dr. Ane Trogrlić organizirala u utorak popodne u Hrvatskom domu.

Predavanju profesora Elmedina Muratbegovića nazočili su uglavnom srednjoškolci, na koje se ova tema ponajviše i odnosi a gore navedeni podatak nije ni blizu najstrašniji kada je u pitanju izloženost djece i mladih raznim prijetnjama koje vrebaju sa ekrana.

Prof. Muratbegović sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu nazočnima je pokušao ukratko predstaviti pojmove poput groominga, sextinga, live streama, cyberbullyinga te brojnih drugih s kojima se nebrojeni korisnici društvenih mreža svakodnevno suočavaju a da nisu ni svjesni.

Slanje anonimnih poruka mržnje, poticanje grupne mržnje, širenje uvredljivih komentara, slanje neugodnih sadržaja drugima samo su neke od karakteristika npr. cyberbullyinga i ovo su neki od čak blažih primjera nasilja koje se svakodnevno događa putem raznih aplikacija koje djeca, roditelji a nerijetko i profesori zanemaruju i ne reagiraju a što onda nažalost, nerijetko, završava raznim oblicima tragedije.

Ipak, prema riječima prof. Muratbegovića, zaštiti djecu je nemoguće bez prethodne zaštite nastavnika odnosno profesora.
“Po prvi put u povijesti djeca su ispred odraslih kada je u pitanju određeno znanje. Oni danas razne aplikacije koriste i do osam sati dnevno i najgore što im možemo reći je da ostave mobitel. Dapače, potrebno je raditi na sustavu, u obrazovni sustav uvesti edukacije odnosno učiti ih kako se ponašati i komunicirati te koristiti internet. Potrebno je na vrijeme prepoznati riziko faktore i ne banalizirati opasnosti” kazao je profesor te dodao kako je jedan od glavnih razloga zašto djeca upadnu u zamke interneta ustvari nedostatak stvarne interakcije te otuđenje od roditelja. Život u digitalnom okruženju djeci ne smije biti jedina opcija” dodao je.Web adresa www.sigurnodijete.ba, telefon 0800 22323 (dostupan utorkom i četvrtkom od 10:00 do 12:00 i 16:00 do 18:00) te e-mail podrska@sigurnodijete.ba neku su od korisnih alata koji mogu od pomoći žrtvama ali i onima koji potencijalnu žrtvu prepoznaju.

 

Napreduju radovi na krovu nove zgrade Doma zdravlja Kiseljak

Iako se pogledom na novu zgradu Doma zdravlja u Kiseljaku već neko vrijeme čini kao da radovi ne napreduju, stanje je upravo suprotno.

Naime, u tijeku su radovi na krovu koji bi trebali biti okončani u tijeku ovog mjeseca, ovisno naravno od vremenskih prilika koje za naredne dane baš i nisu obećavajuće kada je u pitanju najava padalina.

Upravo je krov i nemogućnost prokišnjavanja uvjet za sve daljnje radove koji slijede a riječ je o zatvaranju objekta odnosno postavljanju stolarije. Nakon stolarije, u narednoj će godini početi i unutarnji radovi odnosno opremanje same zgrade.

Što se iznosa tiče, samo je krov koštao skoro pola milijuna maraka, stolarija bi trebala izaći oko 400 000 KM te fasada oko 150 000.

Svi navedeni radovi, krov, stolarija i unutarnji radovi su dio faze 2 projekta izgradnje a izvođač je tvrtka Bar-Floor iz Kiseljaka.

Za treću fazu koja će podrazumijevati  ugradnju opreme i namještaja, natječaj će posebno biti raspisan.

Film sniman u Kiseljaku u veljači dolazi i u bh. kina

Foto: Arhiv

Bosanskohercegovačka distributerska kuća Una film potpisala je ugovor sa HEFT produkcijom i time preuzela kino distribuciju filma “Švedsko srce moje majke”, snimljenog po scenariju Zilhada Ključanina, a u režiji Adisa Bakrača.

Film je pretpremijerno prikazan u okviru 46. izdanja Festivala Mojkovačka filmska jesen, na kojem je osvojio dvije nagrade.

Film o majčinskoj ljubavi i prijateljstvu koje prevazilazi jezičke i kulturološke barijere, bosanskohercegovačka publika će imati priliku gledati početkom veljače u kino dvoranama, za kada su planirane i ekskluzivne premijere i razgovori sa ekipom filma.

Autor scenarija za film “Švedsko srce moje majke” je  bosanskohercegovački pisac Zilhad Ključanin, koji je i autor istoimenog romana i drame, a distribucija filma će značajnim dijelom biti i homage preminulom Ključaninu koji sigurno spada u red najvećih suvremenih bosanskohercegovačkih pisaca.

Režiju za film potpisuje renomirani bosanskohercegovački redatelj Adis Bakrač, a producent filma je Almir Šahinović.

U filmu glavne uloge ostvaruju Faketa Salihbegović-Avdagić, Nermin Omić, Irina Dobnik, Armin Omerović i drugi – priopćeno je iz Društva za proizvodnju i distribuciju filmova Una film.

Film je sniman početkom listopada prošle godine na petnaest lokacija u Kiseljaku a za potrebe snimanja Kiseljak se nakratko prerušio u švedski dom ratnih izbjeglica.
O operativnim detaljima snimanja s Mladenom Mišurićem Ramljakom, načelnikom općine Kiseljak, koja je i pomogla snimanje, razgovarali su prethodno producenti filma Almir Šahinović i Slaven Knezović.
Osim načelnika, projekt je odobrio i podržao i kiseljački župnik fra Zoran Vuković jer su područja oko župne kuće i kuće časnih sestara neke od lokacija na kojima se snimalo.

“Nakon preliminarnog sastanka i razgovora o snimanju filma, inicijativu smo prihvatili bez ikakva zadržavanja. Prije svega, zahvaljujem Almiru Šahinoviću i Slavenu Knezoviću, producentima filma, ali i Toniju Beusu, koji je bio prvi kontakt u realizaciji ovoga projekta” kazao je tom prilikom načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak.
Prirodne ljepote, uz zemljopisni položaj, bile su presudne u odabiru Kiseljaka za lokaciju snimanja filma, potvrdili su nam producenti.”U uvjetima u kojima filmske kuće rade jako je teško naći ovakvu vrstu pomoći. Važan je moralni učinak, podrška koja pokazuje da zajednica i strukture vlasti podržavaju ono što mi radimo” istaknuo je Almir Šahinović koji, uz Slavena Knezovića, potpisuje produkciju filma

Usvojen Nacrt proračuna Općine Kiseljak

Općinsko vijeće Kiseljak je na sjednici održanoj u petak usvojilo Nacrt proračuna u iznosu od 7.533.545,00. Riječ je o nekih 4 % povećanja u odnosu na prošlu godinu kada je proračun iznosio 7.243.450,00.

Prethodno je usvojeno Izvješće o izvršenju proračuna i proračunske pričuve Općine Kiseljak za prvih devet mjeseci tekuću godine. Prema riječima pomoćnice načelnika za financije, proračun i poslove riznice Ivane Mrnjavac, Nacrt je kreiran prema izvršenju i planovima za ovu, još uvijek tekuću godinu ali i sukladno projekcijama prihoda viših razina vlasti: “Nacrt je kvalitetan, pripremljen sukladno svim zakonskim odredbama, ima pozitivno mišljenje nadležnih institucija te striktno prati proračunski kalendar”.

Određenih preinaka je bilo glede predviđenih transfera jer na naplatu dolazi tzv. austrijski kredit a i naredna godina je izborna što za lokalne zajednice, bez obzira što se radi o općim izborima, ponovno podrazumijeva velike troškove.

“Kad sve zbrojimo, prema rashodovnoj strani naš Proračun je ipak više socijalnog nego kapitalnog karaktera zbog čega trpe kapitalni projekti. Kad kažemo socijalnog karaktera, mislimo na sve tekuće transfere, od pomoći socijalno ugroženima do transfera kulturnim, vjerskim, sportskim udrugama i institucijama” kazala je Mrnjavac a vijećnici su se uglavnom složili da će u idućoj godini biti nužna veća kontrola naplate određenih stavki ali i nužno više računa povesti o mjerama učinka određenih projekata.

Javna rasprava za Nacrt proračuna trajat će 15 dana.

Sastanak sa izaslanstvom Osječko-baranjske županije

Izaslanstvo Osječko-baranjske županije predvođeno županom Ivanom Anušićem posjetilo je općinu Kreševo te održalo sastanak sa rukovodstvom ove kao i općine Kiseljak.

Osim župana Anušića, u izaslanstvu su bili i zamjenik župana Mato Lukić, zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin kao i tajnik Osječko-baranjske županije Ivan Hampovčan.

“Ono što želimo poručiti svojim dolaskom je da želimo biti s vama u svim procesima koji dolaze, želimo pomoći, svojim znanjem i iskustvom. Mogućnosti suradnje su velike, ogroman je potencijal samo kada je u pitanju prekogranična suradnja i pretpristupni fondovi. Naša Županija je već uspješno surađivala sa općinama u Posavini te gradom Livnom, a ne vidim razlog da ne počnemo i intenzivniju suradnja sa Kreševom i Kiseljakom” kazao je župan Anušić.

S obzirom kako je Osječko-baranjska županija jedna od prostorno većih i naseljenijih hrvatskih županija a grad Osijek četvrti po veličini u Republici Hrvatskoj, mogućnosti za suradnju su velike a spremnost na istu od strane vodstva općine kao i gradonačelnika Ivana Radića na današnjem je sastanku potvrdio i Dragan Vulin, zamjenik gradonačelnika.

Domaćini sastanka načelnik Kreševa Renato Pejak i Kiseljaka, Mladen Mišurić-Ramljak predstavili su ukratko svoje općine ali i potencijal za suradnju s gostima iz Hrvatske.

“Kreševo kao svojevrstan Grad muzej, ima bogatu povijest i tradiciju ali i važnost za povijest Bosne i Hercegovine no od prošlosti se ne živi i raduje nas svaka mogućnost suradnje i novih projekata pogotovo gospodarskih” kazao je Pejak te dodao da 80% stanovništva ove općine radi u privatnom sektoru, da ista ima ogroman i turistički potencijal, da se kontinuirano javljaju novi investitori te da će uskoro upravo jednom privatnom investicijom biti riješen i problem smještajnog kapaciteta u Kreševu.

“Kreševo više nije ni prometno izolirano i potpuno smo okrenuti budućnosti te spremni, da osim ovih ostvarenja ovih novih važnih kontakata i veza pokušamo ostvariti i suradnju na gospodarskom polju” kazao je Pejak.

Načelnik Kiseljaka je istaknuo povezanost Kreševa i Kiseljaka, isprepletenost stanovnika ali i gospodarsku suradnju, političku ali i prometnu. “Dolaskom u Kreševo, kao da ste došli i u Kiseljak. Drago nam je da smo zajednički mogli dočekati ovako važno izaslanstvo, a spremnost na zajedništvo nikad nije i neće izostati ni kada su u pitanju zajednički projekti” kazao je Mišurić-Ramljak.

A da Kiseljak itekako ima što ponuditi kada su u pitanju projekti obrazložio je tajnik Općine Kiseljak Dragomir Lučić spomenuvši neke od trenutno aktualnih investicija poput izgradnje nove zgrade Doma zdravlja ali i spremnost na suradnju u svim poljima, od gospodarstva, turizma, kulture pa do sporta.

Dogovoreno je da će naredni sastanak biti u sjedištu ove Županije u Osijeku te da će već tada biti govora o nekim konkretnim projektima i razmjeni iskustava pogotovo kada je u pitanju iskustvo koje Hrvatska ima u pitanju pretpristupnih fondova.

 

 

Projekt razvoja ruralnih poduzeća i poljoprivrede

Bosna i Hercegovina je s Međunarodnim fondom za poljoprivredni razvoj (IFAD) zaključila kreditni sporazum za financiranje troškova po Projektu razvoja ruralnih poduzeća i poljoprivrede.
Nakon što je Projekt prezentiran zainteresiranim akterima odnosno predstavnicima općina s područja Klastera K-2, potpisani su Memorandumi o razumijevanju između Ureda za koordinaciju projekta (PCU) Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te načelnika općina koje pripadaju navedenom području.

Riječ je o općinama Jablanica, Konjic, Prozor/Rama, Gornji Vakuf/Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Dobretići, Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Kiseljak, Kreševo i Fojnica.

Potpisani Memorandumi su osnova za uspostavljanje suradnje između PCU i spomenutih općina na jačanju Platforme sudionika u Klasteru a kojim se definiraju obaveze i odgovornosti potpisnika. Ukratko, projekt podrazumijeva jačanje tržišne pozicije poljoprivrednika u odabranim profitabilnim lancima vrijednosti kao i za stvaranje povoljnog ambijenta za jačanje konkurentnosti Klastera po aspektima tržišnog djelovanja.

Memorandumom su definirane nadležnosti i obaveze PCU-a i općina u svrhu ostvarivanja prava podnošenja aplikacija za podobne mikroprojekte tržišne infrastrukture i za eventualno sudjelovanje općina u sufinanciranju START paketa namijenjenih siromašnih farmera.