PREDSTAVNICE ZAVODA ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU KULTURNO-POVIJESNOG NASLIJEĐA KSB BORAVILE U OPĆINI KISELJAK

Predstavnice Kantonalnog zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa KSB/SBK boravile su u Općini Kiseljak, gdje su razgovarale s načelnikom, Mladenom Mišurićem-Ramljakom, i njegovim suradnicima.

Prethodno je u Općini popunjen upitnik spomenutog Zavoda ”Stanje prostorno planske dokumentacije i kulturno-povijesnih dobara na području općina Kantona Središnja Bosna”, a sve sa ciljem bolje suradnje Općine i Zavoda, te uspostavljanja i održavanja jedinstvenog prostorno-informacijskog sustava (GIS – geografski informacijski sustav) na razini KSB/SBK.

Na sastanku u Općini Kiseljak razgovarano je o upitniku ”Stanje prostorno planske dokumentacije i kulturno-povijesnih dobara”, izvršena je primopredaja podataka i dokumentacije usvojenih planova (prostornih i urbanističkih), predstavljan je plana Zavoda i Općine vezano za digitalizaciju prostornih podataka, te su dogovoreni daljnji koraci u procesu uspostavljanja GIS-a.

 

NAČELNIKU URUČENA ZAHVALNICA UDRUGE OBOLJELIH OD CELIJAKIJE KSB/SBK

Članice Udruge oboljelih od celijakije KSB/SBK čije je sjedište u Novom Travniku, Sanja Stjepanović i Ana Marjanović, uručile su Zahvalnicu načelniku općine Kiseljak, Mladenu Mišuriću-Ramljaku, za potporu i novčanu pomoć koju je pružio pri organiziranju događaja ”Promocija bezglutenskih proizvoda”, koji je upriličen nedavno na Trgu kneza Radoje u Kiseljaku.

Načelniku je prenesena zahvalnost predsjednice spomenute Udruge, Gordane Čurčić, koja je naglasila kako im je pomoć Općine Kiseljak vrlo značajna, jer je pridonijela tomu da se čuje za Udrugu i njene članove, te da se javnost upozna s problemima oboljelih od celijakije.

Inače, Udruga oboljelih od celijakije KSB/SBK Novi Travnik okuplja članove iz cijelog Kantona Središnja Bosna, a iz općine Kiseljak u udruzi je njih desetak.

FEDERALNO MINISTARSTVO RASELJENIH OSOBA I IZBJEGLICA DONIRA GRAĐEVINSKI MATERIJAL ZA 13 KORISNIKA IZ KISELJAKA

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica danas je, u prostorijama Gradske vijećnice u Kiseljaku,  upriličilo potpisivanje ugovora za 13 korisnika s područja općine Kiseljak o donaciji građevinskog materijala s pozicije ”Tekući transferi pojedincima – Transfer za raseljene osobe i povratnike” iz Proračuna Federacije BiH za 2024. godinu.

Ugovore je ispred Općine Kiseljak potpisao načelnik, Mladen Mišurić-Ramljak, a na potpisivanju je bila i predstavnica spomenutog Ministarstva, Jasminka Đonlić.

Prije donošenja Odluke o dodjeli građevinskog materijala predstavnik Ministarstva posjetio je svakog od potencijalnih korisnika, te je utvrdio što je od materijala potrebno za svakog korisnika ponaosob.

Naime, u listopadu 2023. godine Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica objavilo je Javni poziv izbjeglicama iz BiH, raseljenim osobama i povratnicima u BiH za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica za razdoblje 2024. i 2025. godina iz Programa za obnovu stambenih jedinica dodjelom građevinskog materijala. Nakon provedenih procedura Povjerenstvo je izvršilo odabir potencijalnih korisnika, te će se za 13 korisnika s Konačne rang liste iz općine Kiseljak izvršiti dodjela građevinskog materijala.

Spomenuta procedura provodi se u cilju pružanja pomoći raseljenim osobama, povratnicima i izbjeglicama, sukladno Odluci Vlade Federacije BiH o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele s pozicije ”Tekući transferi pojedincima – Transferi za raseljene osobe i povratnike”, što je utvrđeno Proračunom Federacije BiH za 2024. godinu.

 

Pod pokroviteljstvom Načelnika Općine održana manifestacija Večer Jozi Penavi u čast

Protekloga vikenda održana je manifestacija Večer Jozi Penavi u čast. Na Trgu koji nosi ime velikana sevdaha, Joze Penave u organizaciji HKD NAPREDAK podružnica Kiseljak, a pod pokroviteljstvom Općine Kiseljak i ove godine odana je počast velikom skladatelju Jozi Penavi.
Četvrtu godinu u nizu kiseljačka publika ima priliku uživati u zvucima sevdaha uz iznimno bogat kulturni program. Manifestaciju je otvorio načelnik Mladen Mišurić – Ramljak.
U programu manifestacije nastupili su solisti Mirsada Mekić, Zlatko Vidović i Vesna Hadžić koja je i vodila program manifestacije.

Večer Jozi Penavi u čast obogatio je ples i pjesme kulturno-umjetničkih društava, HKD ”NAPREDAK” podružnica Kreševo, HKUD ”BEĆARAC” Lepenica, KUD ”IZVOR 08” Kiseljak, HKUD ”FRA KARLO KUJUNDŽIĆ” Brestovsko, Tamburaški orkestar Župe Brestovsko i ORKESTAR “RITAM” pod ravnanjem Davida Omazića iz Busovače.

Tko je bio Jozo Penava?
Jozo Penava, rođen 26. svibnja 1909. godine u Paležu, općina Kiseljak, bio je glazbeni producent, kompozitor, aranžer, vokalni i instrumentalni interpretator.
Mnogo je pridonio kvalitetnoj narodnoj pjesmi, posebno sevdalinci i takozvanim „novokomponiranim narodnim pjesmama“, koje je radio na elementima folklornog naslijeđa srednjeg Balkana.
Nesumnjivo je jedan od najznačajnijih i najproduktivnijih bosanskohercegovačkih stvaratelja.
Kao mladić učio je za pekara, no strast prema glazbi bila je jača. Nakon što je odslužio vojsku u Somboru 1939. godine nastale su njegove prve pjesme: “Sa prozora” i “U baštici, kraj bijele ružice”. Upisao je glazbenu školu.
Jedan je od utemeljitelja „Radio Sarajeva“ nakon drugog svjetskog rata. Penava je vodio Tamburaški orkestar Radio Sarajeva više od dvadeset godina.
Neki od najvećih pjevača narodne glazbe svih vremena pjevali su Penavine pjesme, među kojima su:
Safet Isović, Zaim Imamović, Nada Mamula, Nedžad Salković, Vida Pavlović, Silvana Armenulić, Meho Puzić, Beba Selimović, Nedjeljko Bilkić, Zehra Deović, Himzo Polovina, Zora Dubljević i mnogi drugi, kojima je bio i korepetitor. Jozo Penava bio je i muzički pedagog. U svojoj pedesetogišnjoj kompozitorskoj karijeri napisao je oko 300 pjesama. Ostavio je impozantan broj instrumentalnih kompozicija i kola. Opjevao je Sarajevo sa svih strana, pjevao je o cijeloj Bosni i Hercegovini, o njenim rijekama, šumama, izvorima, običajima.
Prva pjesma za Safeta Isovića bila je Penavina „Sjetuje me majka“. Penava je autor je legendarne “Bosno moja poharana”, koju je napisao 1946. godine. Safet Isović joj je 1994. dopisao četvrtu strofu, a pjesma je postala još popularnija nego kad je napisana.

Dobitnik je najviših državnih i umjetničkih priznanja: Estradna nagrada BiH, tri Zlatne spomen-plakete RTS-a, Orden rada sa srebrenim vijencem, Spomen diploma za stvaralački i aktivni rad koju dodjeljuje udruženje skladatelja SRBiH, Orden rada za zlatnim vijencem, Estradna nagrada Jugoslavije, Spomen plaketa grada Sarajeva i dr.
Umro je 17. siječnja 1987 godine u Sarajevu.

Poznate Penavine pjesme su:
„Sjetuje me majka“
„Cvati ružo moja“
“Sarajevo, behara ti tvoga”
“Gledala sam sa prozora”
“Na mezaru majka plače i nišane ljubi”
“Pokraj kuće male”
“Sarajčice hajdemo”
“Pjesma Kiseljaku”
“Ismihana dušo moja”
“Mene moja zaklinjala majka”